Muzej žena Crne Gore je osnovan da bi se na jednom mjestu okupili svi rasuti ili zanemareni podaci i dokumenta o životu žena u prošlosti Crne Gore.


Leksikon   -    A    B    V    G    D    Đ    E    Ž    Z    I    J    K    L    LJ    M    N    NJ    O    P    R    S    T    Ć    U    F    H    C    Č       Š   

 
 

Kostić dr Milica je rođena 14. marta 1940. na Njegušima. Diplomirala je 1963. magistrirala 1976. a doktorirala 1981. sve na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Specijalizirala je kod PA Menadžment centra u Londonu, u domenu konsultantske djelatnosti i usavršavala se u Moskvi.

Radević Svetlana Kana, prva arhitektica u Crnoj Gori, rođena je 1937. Osnovnu školu završila je na Cetinju, gimnaziju u Podgorici. Diplomirala na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, a magistrirala na Univerzitetu u Pensilvaniji.

Vujović Tošić Ksenija je prva crnogorska slikarka. Rođena je 1930. u Trstu. Završila je Akademiju likovnih umjetnosti 1953. godine i postdiplomske studije 1955. u Ljubljani. Radila je kao slikar dekorater u „Lovćen filmu“ i kao profesor u Ljubljani i Podgorici.

Vušović Draginja, jedna od prvih političkih aktivistkinja u Crnoj Gori, rođena je 1917. u Bršnu. Završila je Žensku zanatsku školu, a kao učesnica NOB-a odlikovana je Partizanskom spomenicom 1941.

Veković Divna, prva prevoditeljica i prva ljekarka u Crnoj Gori, rođena je 1886. u selu Lužac kod Berana. Osnovnu školu je završila u manastiru Đurđevi stupovi, nižu gimnaziju u Skoplju, a potom Djevojački institut na Cetinju.

Bajić Poderegin Milka je prva žena romansijerka u Crnoj Gori. Ona je rođena 1904. godine u Pljevljima. Diplomirala je 1928. godine na katadri za svjetsku i nacionalnu književnost Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Marović Ana Marija je prva pjesnikinja crnogorskog porijekla. Rođena je 7. februara 1815. godine u Veneciji u dobrostojećoj porodici Josipa i Marije iz Dobrote. Prve stihove je objavila sa dvadeset godina pod pseudonimom Filotea.

Vicković Jelena, učiteljica prve privatne ženske škole, rođena je u Kotoru, najvjerovatnije 1849. godine. Osnovala je na Cetinju 1871. godine prvu privatnu žensku školu

Vlastelinović Ekatarina, rodom iz Skradina, rođena je najverovatnije 1977. Bila je velika dobrotvorka Manastira Sv. Arhangela Mihaila na Prevlaci

Oraovac Vera (rođ. 1906, Beograd), slikarka i vajarka. Studirala na Školi za primijenjenu umjetnost u Pragu i Beču, a zatim vajarstvo u Milanu. Povremeno učestvovala na izložbama ULUCG-a od 1947 do 1962. Radila je, uglavnom, portrete i kompozicije intimističkog karaktera. Bavila se i slikarstvom.

Mitrović Vukica (1912 – 1941), učesnica NOB-a i narodni heroj Jugoslavije. Rođena je u Svetom Stefanu. Osnovnu školu i dva razreda učiteljske škole završila je na Cetinju, a 1932. godine njena porodica se preselila za Beograd. Radila je kao daktilografkinja i kao tekstilna radnica.

Ćetković Jelena (1916 – 1943), učesnica NOB-a i narodni heroj Jugoslavije. Rođena je na Cetinju. Završila je Žensku zanatsku školu u Podgorici. Član Komunističke partije je postala 1935. godine. Učestvovala je u svim demonstracijama i akcijama koje je organizovala KPJ. Sredinom 1938. godine se odselila za Beograd.

Popović Ljubica (1921 – 1942), učesnica NOB-a i narodni heroj Jugoslavije. Rođena je u Medunu, kod Podgorice. Trgovačku akademiju je učila u Podgorici i Subotici. Nakon završenog školovanja vratila se u rodni kraj. Kao srednjoškolka je bila aktivna u omladinskom pokretu. Član Komunističke partije je postala 1939. godine. Po zadatku KPJ, od 1940. godine je radila u Monopolu duvana.

Mašković Jelica (1924 – 1942), narodni heroj Jugoslavije. Rođena je u siromašnoj seljačkoj porodici u selu Plana, kod Kolašina. Nakon završene osnovne škole nastavila je školovanje u Domaćičkoj školi u Nikšiću. Član Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) postala je 1939. godine a uoči rata je izabrana za člana opštinskog rukovodstva SKOJ-a u lipovskoj opštini.

Vučinić Milica (1921 – 1943), učesnica NOB-a i narodni heroj Jugoslavije. Rođena je u selu Cerovu, u blizini Nikšića. Nakon osnovne škole nije nastavila školovanje. Tokom Trinaestojulskog ustanka stupila je u partizansku četu sela Dragovoljići i postala bolničarka. Februara 1942. postala je borac Nikšićkog partizanskog odreda i učestvovala u borbama tokom Treće neprijateljske ofanzive.

Ojdanić Dobrila (1920 – 1995), učesnica NOB-a, narodni heroj Jugoslavije i društveno-politička radnica. Rođena je u zemljoradničkoj porodici u Lubnicama nadomak Berana. Članica Komunističke partije Jugoslavije je postala 1939. Od 1940. je sekretarica partijske ćelije u svom selu. Učestvovala je u političkim akcijama KPJ i SKOJ-a u beranskom srezu. Zbog svoje aktivnosti je bila hapšena.

Vrbica Đina (1913 — 1943), učesnica NOB-a i narodni heroj Jugoslavije. Godine 1932 je maturirala. Kako nije mogla nastaviti školovanje bila je prinuđena da radi u Duvanskoj stanici u Podgorici. U članstvo Komunističke partije Jugoslavije je primljena 1934. Iste godine učestvuje kao delegat na Pokrajinskoj konferenciji SKOJ-a za Crnu Goru. 1935. godine se seli u Sarajevo.

Cicvarić Ksenija (1929 - 1997), interpetatorka crnogorskog narodnog melosa, rođena je u Staroj varoši - Podgorica, gdje je završila gimnaziju. Njena želja da studira pjevanje nije se ostvarila zbog materijalnog stanja porodice. Prirodno nadarena, pjevačku karijeru je počela šezdesetih godina prošlog vijeka kada se javila na konkurs za pjevača na Radio Titogradu i bila primljena.